Tahikardija: ubrzan rad srca, uzroci i kada kod kardiologa

Šta je tahikardija i kada se puls smatra ubrzanim?

Tahikardija je naziv za ubrzan srčani ritam. MedlinePlus navodi da se kod odraslih kao referenca za tahikardiju u mirovanju koristi puls iznad 100 otkucaja u minuti. Isti izvor naglašava da je značenje ubrzanog pulsa povezano sa okolnostima u kojima se javlja, a ne samo sa jednom izmjerenom vrijednošću.

Puls se normalno mijenja u zavisnosti od aktivnosti i potreba organizma. NHLBI navodi da je normalan puls odraslih u mirovanju uglavnom između 60 i 100 otkucaja u minuti, ali taj raspon nije univerzalna potvrda da je srce zdravo niti da je svaki rezultat van njega bolest.

Ako vam je puls ubrzan poslije napora, jakog uzbuđenja ili drugog prolaznog okidača i zatim se smiri, to ne mora imati isti značaj kao ubrzan rad srca u mirovanju koji se ponavlja ili traje duže. Procjena uvijek zavisi od simptoma, trajanja epizode, drugih bolesti, terapije i nalaza.

Tahikardija: simptomi i znakovi koji traže pažnju

Tahikardija može proći bez izraženih tegoba, ali ubrzan rad srca može biti praćen osjećajem lupanja, slabošću, vrtoglavicom, nelagodom u grudima ili otežanim disanjem. Simptomi sami po sebi ne otkrivaju vrstu tahikardije i ne mogu zamijeniti EKG ili kardiološki pregled.

Posebnu pažnju traže simptomi koji mogu ukazivati na akutni problem. Kod ubrzanog rada srca hitna procjena je potrebna ako se javi:

• bol u grudima
• nesvjestica ili gubitak svijesti
• otežano disanje ili kratak dah
• naglo pogoršanje opšteg stanja
• ubrzan rad srca koji traje neuobičajeno dugo i ne smiruje se

Sinusna, supraventrikularna i ventrikularna tahikardija - koja je razlika?

Tahikardija nije jedna jedina aritmija. Naziv opisuje ubrzan ritam, a mjesto nastanka i obrazac električne aktivnosti određuju o kojoj se vrsti radi. Zato isti osjećaj ubrzanog pulsa može imati različite uzroke i različit klinički značaj.

Sinusna tahikardija je ubrzan sinusni ritam koji može pratiti fiziološke potrebe organizma ili različita zdravstvena stanja. Supraventrikularna tahikardija obuhvata ubrzane ritmove koji nastaju iznad srčanih komora. Ventrikularna tahikardija nastaje u srčanim komorama i zahtijeva visok medicinski oprez, prema NHLBI klasifikaciji aritmija.

Paroksizmalna tahikardija je naziv koji se može koristiti kada epizoda ubrzanog ritma počinje i završava naglo. Sam taj opis ne govori koja je konkretna vrsta aritmije, pa je za razjašnjenje potreban zapis ritma i procjena ljekara.

Koliki je normalan puls u mirovanju i po godinama?

Prema MedlinePlus-u, za osobe od 10 godina naviše i odrasle referentni puls u mirovanju iznosi 60 do 100 otkucaja u minuti. NHLBI navodi isti raspon za odrasle u mirovanju. Kod mlađe djece očekivani puls je prirodno viši i mijenja se sa dobi.

Ove vrijednosti služe kao referentni okvir, a ne kao dijagnoza. Puls od 60 do 100 u minuti ne dokazuje da je srce zdravo, kao što ni vrijednost iznad tog raspona ne znači automatski opasnu aritmiju. Kontekst, simptomi i način mjerenja su važni.

Kod djece se brojčane granice ne smiju preslikavati iz odrasle populacije. Ako dijete ima ubrzan puls, posebno uz slabost, otežano disanje, bol, nesvjesticu ili neuobičajeno ponašanje, potrebna je ljekarska procjena prema dobi i simptomima.

Na puls mogu utjecati i kondicija, temperatura, emocije, hidratacija i trenutna aktivnost. Zato je korisnije posmatrati obrazac kroz vrijeme nego donositi zaključak iz jednog mjerenja. Ako su vrijednosti često više nego što je za vas uobičajeno, posebno u mirovanju, pregled može pomoći da se utvrdi razlog.

Šta može izazvati ubrzan rad srca?

Ubrzan rad srca može biti odgovor na normalne fiziološke potrebe, ali može biti povezan i sa poremećajem ritma ili drugim zdravstvenim stanjem. Uzrok se ne može pouzdano odrediti samo prema vrijednosti pulsa.

Mogući konteksti koje ljekar uzima u obzir uključuju:

• fizički napor, stres ili snažnu emocionalnu reakciju
• povišenu temperaturu, dehidraciju ili gubitak tečnosti
• bol, nedostatak sna ili izraženu iscrpljenost
• lijekove ili supstance koje mogu utjecati na srčani ritam
• poremećaje srčanog ritma i druga kardiološka stanja
• trudnoću i druge fiziološke promjene koje zahtijevaju poseban kontekst

Kod procjene uzroka važno je razlikovati situaciju u kojoj se puls ubrzao kao očekivani odgovor organizma od epizode koja nastaje bez jasnog povoda. Pitanja o fizičkom naporu, stresu, temperaturi, unosu tečnosti, lijekovima i ranijim srčanim problemima pomažu da se ubrzan rad srca stavi u pravi kontekst.

Ako se ubrzan rad srca prvi put pojavio nakon uvođenja nove terapije ili promjene doze postojećeg lijeka, to treba prijaviti ljekaru. Terapiju ne treba samostalno prekidati ili mijenjati samo zato što ste izmjerili viši puls.

Pronađi nas

50 000+ zadovoljnih pacijenata

+387 (51) 318 600

+387 65 960 790

Zakažite pregled

Kako smiriti ubrzan rad srca bez opasnih savjeta?

Ako se pitate kako smiriti ubrzan rad srca, prvi korak je procijeniti da li postoje crvene zastavice. Kod bola u grudima, nesvjestice, otežanog disanja ili dugotrajnog ubrzanja ne pokušavajte kućne tehnike kao zamjenu za pregled, nego tražite hitnu medicinsku pomoć.

Ako nema hitnih simptoma i epizoda se pojavila nakon očiglednog prolaznog okidača, razumno je prekinuti napor, sjesti ili leći i mirno pratiti kako se osjećate. Nemojte samostalno uvoditi lijekove, mijenjati propisanu terapiju niti koristiti vagalne manevre kao univerzalno kućno rješenje.

Ako se epizode ponavljaju, javljaju u mirovanju ili vas zabrinjavaju, korisno je zabilježiti kada se javljaju, koliko traju i šta ih prati. Ta informacija može pomoći kardiologu da odluči da li je dovoljan standardni EKG ili je potrebno duže praćenje.

Kada je tahikardija hitno stanje, a kada zakazati pregled?

Tahikardija zahtijeva hitnu procjenu kada se ubrzan rad srca javlja uz bol u grudima, nesvjesticu, otežano disanje ili traje neuobičajeno dugo. U tim situacijama redovno zakazivanje nije prvi korak.

Ako se epizode ponavljaju bez crvenih zastavica, javljaju u mirovanju, bude vas iz sna ili su praćene izraženom slabošću i vrtoglavicom, kardiološki pregled ima smisla i kada se puls kasnije smiri.

Kućni mjerač pritiska ili pametni sat mogu registrovati ubrzan ili nepravilan puls, ali ne mogu potvrditi vrstu aritmije. Takav podatak može biti koristan da ga pokažete ljekaru, ali se dijagnoza ne postavlja samo na osnovu uređaja.

Kako se tahikardija potvrđuje?

Procjena tahikardije počinje razgovorom o simptomima, njihovom trajanju, okidačima i pratećim tegobama. Kardiološki pregled zatim povezuje simptome sa mjerenjem krvnog pritiska, fizikalnim pregledom i EKG-om, a dodatne metode se biraju prema nalazu.

Važno je da ubrzan rad srca bude zabilježen kad god je to moguće, jer subjektivni osjećaj lupanja ne mora uvijek odgovarati istoj vrsti ritma. Jedan uredan kratki EKG između epizoda ne isključuje povremenu aritmiju.

Ako imate zapis sa kućnog uređaja ili pametnog sata, možete ga ponijeti na pregled kao dodatnu informaciju. Takav zapis može pomoći da se utvrdi vrijeme i učestalost epizode, ali ne zamjenjuje medicinski EKG niti potvrđuje vrstu aritmije.

Kardiolog može tražiti poređenje sa ranijim EKG zapisima i drugim nalazima. Kod osobe koja već ima poznatu aritmiju važni su i promjena obrasca simptoma, trajanje epizoda i odgovor na ranije propisanu terapiju.

Standardni EKG kao prvi korak procjene

Standardni EKG bilježi električnu aktivnost srca tokom kratkog perioda. Može pokazati ubrzan ili nepravilan ritam ako je prisutan u trenutku snimanja i daje kardiologu važne informacije o električnoj aktivnosti srca.

Ako se simptomi javljaju povremeno, EKG može biti uredan između epizoda. Zato nalaz treba tumačiti u kontekstu tegoba i ne koristiti ga kao jedini dokaz da problem postoji ili ne postoji.

Kada kardiolog može predložiti Holter EKG?

Holter EKG prati srčani ritam tokom dužeg perioda, najčešće 24 do 48 sati, i može otkriti poremećaje koje kratki EKG ne registruje. Može biti koristan kada se epizode ubrzanog rada srca javljaju povremeno.

Neobjašnjiv gubitak svijesti uz sumnju na povremeni poremećaj ritma takođe može biti razlog za Holter EKG. O tome odlučuje kardiolog prema simptomima i prethodnom nalazu.

Kada ultrazvuk srca može biti dio dalje procjene?

Ultrazvuk srca ne mjeri električni ritam na isti način kao EKG, nego daje informacije o strukturi i funkciji srca. Kardiolog ga može uključiti kada treba procijeniti postoji li strukturni razlog koji može biti važan za simptome ili dalji plan.

Ultrazvuk srca nije automatski potreban kod svake epizode tahikardije. Odluka zavisi od pregleda, EKG-a, ranijih bolesti i drugih kliničkih podataka.

Tahikardija, anksioznost i panični napad - zašto simptomi mogu ličiti?

Anksioznost i panični napad mogu biti praćeni osjećajem ubrzanog rada srca, kratkog daha, nelagode u grudima i straha. Slični simptomi mogu pratiti i srčane aritmije, pa ih nije bezbjedno razdvojiti samo prema subjektivnom osjećaju.

Ako se ubrzan puls ponavlja, javlja bez jasnog emocionalnog okidača, traje duže ili je praćen nesvjesticom, bolom u grudima ili otežanim disanjem, potrebna je medicinska procjena. Čak i kada anksioznost postoji, to ne znači da svaku novu epizodu treba automatski pripisati stresu.

Cilj pregleda je da se utvrdi klinički kontekst i po potrebi zabilježi srčani ritam. Tek nakon toga može se razumno odlučivati da li su tegobe prvenstveno kardiološke, povezane sa anksioznošću ili zahtijevaju širu procjenu.

Tahikardija i atrijalna fibrilacija nisu isto

Tahikardija opisuje ubrzan srčani ritam, dok je atrijalna fibrilacija posebna vrsta aritmije. Kod atrijalne fibrilacije puls može biti nepravilan i često ubrzan, ali ubrzan puls sam po sebi ne potvrđuje atrijalnu fibrilaciju.

Kućni uređaj ili pametni sat može ukazati da je ritam ubrzan ili nepravilan, ali ne potvrđuje vrstu aritmije. Za razlikovanje su važni EKG zapis i klinička procjena.

Više o toj aritmiji pročitajte u tekstu o atrijalnoj fibrilaciji. Ubrzan rad srca nije sinonim za atrijalnu fibrilaciju.

Tahikardija u trudnoći i kod djece: poseban oprez

Tahikardija u trudnoći zahtijeva individualnu procjenu jer se fiziološke potrebe organizma mijenjaju, a savjeti za odraslu osobu van trudnoće ne treba automatski primjenjivati na trudnicu. Ako je ubrzan rad srca nov, izražen, dugotrajan ili praćen bolom u grudima, nesvjesticom ili otežanim disanjem, potrebna je hitna procjena.

Kod djece normalan puls zavisi od dobi i mlađe dobne grupe prirodno imaju više referentne vrijednosti nego odrasli. Zbog toga se pragovi za odrasle ne koriste za procjenu djeteta.

Roditelji treba da obrate pažnju na opšte stanje djeteta, disanje, svijest, bol i trajanje epizode. Ako je dijete izrazito loše, ima teškoće sa disanjem, gubi svijest ili ubrzan rad srca traje i ne smiruje se, potrebna je hitna medicinska procjena.

U trudnoći se odluke o dodatnoj obradi i terapiji donose uzimajući u obzir i trudnoću i kardiološki kontekst. Zbog toga se lijekovi, suplementi ili tehnike za usporavanje pulsa ne uvode samostalno.

Kod djeteta je posebno važno kako dijete izgleda i ponaša se tokom epizode. Izražena slabost, teškoće sa disanjem, gubitak svijesti ili pogoršanje opšteg stanja imaju veću težinu od same brojke na kućnom uređaju.

Kardiološka procjena u Medico Laseru

Prof. dr Tamara Kovačević Preradović vodi kardiologiju u Medico Laseru u Banjoj Luci. Kardiološki pregled obuhvata razgovor, fizikalni pregled, mjerenje krvnog pritiska i EKG, a dodatna dijagnostika se bira prema simptomima i nalazu.

Kod ubrzanog rada srca kardiolog procjenjuje da li je dovoljan standardni EKG ili je potrebno duže praćenje Holter EKG-om. Ultrazvuk srca može biti dio dalje procjene kada ljekar procijeni da je potreban.

Ako se epizode ponavljaju bez hitnih znakova, korisno je ponijeti raniju medicinsku dokumentaciju i zabilježiti kada se simptomi javljaju, koliko traju i šta ih prati. Takav opis može pomoći da se odabere odgovarajući naredni korak.

Ako ste već imali slične epizode, ponesite ranije EKG i Holter nalaze, listu terapije i druge relevantne kardiološke izvještaje. Kontinuitet podataka može pomoći da se prepozna da li se obrazac mijenja i da li je potrebna drugačija procjena.