Angina pektoris - simptomi, stabilna i nestabilna angina

Šta je angina pektoris

Angina pektoris opisuje tegobe koje nastaju kada srčani mišić u određenom trenutku dobija manje kiseonika nego što mu je potrebno. Najčešće se radi o prolaznoj ishemiji povezanoj sa suženjem koronarnih arterija, ali dijagnoza se ne postavlja samo prema osjećaju u grudima.

Pacijent može osjećati pritisak, težinu, stezanje ili pečenje iza grudne kosti. Nelagoda se može širiti prema ruci, ramenima, leđima, vratu ili vilici, a nekad se javljaju kratak dah, slabost ili mučnina. Isti simptomi mogu postojati i kod drugih stanja, uključujući akutni infarkt.

Zato izraz angina srca nije naziv za svaku bol u grudima. Angina je medicinska dijagnoza koja se postavlja nakon procjene simptoma, faktora rizika, kliničkog nalaza i odgovarajućih pretraga. Nije bezbjedno zaključiti da je neki bol angina samo zato što se javlja pri naporu ili prestane u mirovanju.

Angina pektoris simptomi

Angina pektoris simptomi najčešće uključuju nelagodu u sredini grudnog koša koja se opisuje kao pritisak, stezanje, težina ili pečenje. Kod nekih osoba bol nije dominantan simptom i više se osjeća nedostatak vazduha, zamor ili pritisak koji se širi u druge dijelove tijela.

Tegobe koje mogu pratiti anginozni obrazac uključuju:

• pritisak, stezanje, težinu ili bol iza grudne kosti
• širenje nelagode prema jednoj ili obje ruke, ramenima, leđima, vratu ili vilici
• kratak dah ili osjećaj da ne možete udahnuti dovoljno vazduha
• mučninu, znojenje, slabost ili omaglicu
• pojavu tegoba pri fizičkom naporu, žurbi ili drugom povećanom opterećenju

Nijedan od ovih simptoma sam ne potvrđuje anginu. Posebno je važno obratiti pažnju na promjenu obrasca. Ako su tegobe jače nego ranije, traju duže, javljaju se uz manji napor ili u mirovanju, potrebno je procijeniti da li se radi o nestabilnijem i hitnijem stanju.

Šta je korisno pratiti kod ponavljanih tegoba?

Ako se tegobe ponavljaju, korisno je zapamtiti u kojim situacijama se javljaju: pri hodu uzbrdo, bržem hodu, nošenju tereta, emocionalnom opterećenju ili u mirovanju. Važno je i da li je obrazac svaki put sličan ili se mijenja. Ove informacije pomažu ljekaru da razumije obrazac, ali ne služe kao kućni test kojim se angina potvrđuje.

Zabilježite i da li nelagodu prate kratak dah, slabost, mučnina, znojenje ili širenje u ruku, rame, leđa, vrat ili vilicu. Ako se u odnosu na ranije epizode pojavi nova jačina, duže trajanje, simptomi pri manjem naporu ili u mirovanju, prioritet se mijenja i potrebna je hitnija procjena.

Kako se može osjećati anginozni bol?

Anginozni bol ne mora biti oštar. Mnogi ga opisuju kao pritisak, teret, stezanje, pečenje ili osjećaj da nešto pritišće sredinu grudnog koša. Može se širiti prema ramenu, ruci, leđima ili vilici. Ako je obrazac nov ili neuobičajen, ne pokušavajte da sami utvrdite da li je uzrok srce.

Stabilna i nestabilna angina pektoris

Stabilna i nestabilna angina pektoris razlikuju se prije svega po obrascu i hitnosti. Stabilna angina tipično ima relativno prepoznatljiv obrazac koji se javlja pri sličnom nivou opterećenja i smiruje kada se opterećenje prekine. Nestabilna angina podrazumijeva nov, pogoršan ili nepredvidljiv obrazac koji može zahtijevati hitnu procjenu.

Stabilna angina pektoris

Kod stabilne angine tegobe se često javljaju pri naporu, žurbi, penjanju uz stepenice ili drugom opterećenju i imaju sličan obrazac iz epizode u epizodu. To ipak ne znači da osoba može sama potvrditi dijagnozu ili procijeniti da je svaki naredni napad isti kao prethodni.

Ako su tegobe ranije bile predvidljive, a sada postaju češće, jače, duže, javljaju se pri manjem naporu ili u mirovanju, obrazac se promijenio. Takvu promjenu ne treba pripisivati samo poznatoj stabilnoj angini. Nova procjena je potrebna, a hitnost zavisi od trenutnih simptoma i ukupnog stanja.

Kod procjene stabilnog obrasca važno je opisati šta je za vas uobičajeni okidač i da li se isti nivo napora ranije podnosio bez tegoba. Ako se pritisak u grudima počne javljati pri kraćem hodu, manjem usponu ili lakšoj aktivnosti nego ranije, to je promjena obrasca koju treba prijaviti ljekaru. Isto važi ako se epizode pojavljuju češće ili imaju drugačiji karakter nego prethodnih sedmica ili mjeseci.

Kod nestabilnog obrasca posebno je važno da se ne oslanjate na raniju dijagnozu stabilne angine kao objašnjenje za novu tegobu. Nov bol u mirovanju, jači pritisak, duže trajanje ili pogoršanje uz manje opterećenje mogu zahtijevati hitnu procjenu. Ako je takva tegoba aktuelna, pozovite Hitnu pomoć 124 i ne čekajte zakazani pregled.

Kod stabilnog obrasca pacijent često može prepoznati približno slične okolnosti u kojima nastaju tegobe, ali to ne znači da se svaka nova epizoda smije automatski svrstati u poznatu anginu. Promjena intenziteta, učestalosti ili okolnosti nastanka važnija je od samog naziva prethodne dijagnoze. Ako je obrazac drugačiji, potrebno je ponovo procijeniti rizik.

Nestabilna angina

Nestabilna angina može se manifestovati kao nova anginozna nelagoda, jači ili duži simptomi nego ranije, tegobe pri sve manjem opterećenju ili bol i stezanje u mirovanju. Takav obrazac se smatra potencijalno ozbiljnijim jer može biti dio akutnog koronarnog sindroma.

Ako trenutno imate nov, jak ili produžen bol ili pritisak u grudima, naročito uz kratak dah, hladan znoj, mučninu, slabost ili nesvjesticu, pozovite 124. Ne čekajte da vidite hoće li proći i ne pokušavajte da kod kuće razlikujete nestabilnu anginu od infarkta.

Nestabilni obrazac nije nešto što se čeka do sljedeće rutinske kontrole. Čak i ako se simptom privremeno smiri, nova ili pogoršana nelagoda u mirovanju ili uz manje opterećenje može zahtijevati hitnu procjenu. Ne pokušavajte da razlikujete nestabilnu anginu od infarkta samo prema tome koliko bol traje ili koliko je jak.

Pronađi nas

50 000+ zadovoljnih pacijenata

+387 (51) 318 600

+387 65 960 790

Angina pektoris i bol u grudima

Bol u grudima je simptom, dok je angina pektoris dijagnoza povezana sa ishemijom srčanog mišića. Brojna druga stanja mogu izazvati bol, pečenje ili nelagodu u grudima, pa se angina ne potvrđuje samo mjestom bola ili njegovim opisom.

Isto tako, činjenica da bol liči na gorušicu, istegnuće ili stres ne daje sigurnost da srčani uzrok nije moguć. Ako je nelagoda nova, jaka, produžena, povezana sa naporom ili praćena kratkim dahom, znojenjem, mučninom ili slabošću, potrebna je odgovarajuća medicinska procjena.

Kod šireg simptoma bola u grudima ljekar razmatra više mogućih uzroka. Kod angine je fokus na mogućem nedovoljnom dotoku krvi srčanom mišiću. Ta dva nivoa nisu ista, pa nije korisno svaku bol u grudima nazvati anginom niti svaki anginozni simptom svesti na opšti bol bez procjene.

Angina pektoris i infarkt miokarda

Angina pektoris i infarkt miokarda nisu isto. Kod angine postoji prolazno smanjenje dotoka krvi srčanom mišiću bez trajnog oštećenja, dok kod infarkta dolazi do oštećenja dijela miokarda zbog dužeg ili potpunijeg prekida dotoka krvi.

Problem je što se simptomi mogu preklapati. Pritisak, stezanje, bol, kratak dah, znojenje i mučnina mogu biti prisutni u oba slučaja. Zato se prema intenzitetu, trajanju ili poznatoj istoriji angine infarkt ne može pouzdano isključiti kod kuće.

Poznata stabilna angina ne štiti od mogućnosti da se u budućnosti razvije akutni koronarni sindrom. Zato promjena karaktera tegoba ima posebnu važnost: simptom koji je ranije bio kratkotrajan i predvidljiv može postati češći, jači ili se javiti u mirovanju. Takva promjena se ne proglašava kod kuće ni anginom ni infarktom, nego zahtijeva medicinsku procjenu.

Ako je tegoba nova, jača, duža ili se javlja u mirovanju, ili je praćena drugim alarmantnim simptomima, prioritet je hitna medicinska procjena. Ne pokušavajte da procijenite da je u pitanju samo angina zato što ste sličan bol ranije već imali.

Angina pektoris dijagnostika

Angina pektoris dijagnostika počinje razgovorom o simptomima, njihovom obrascu, odnosu sa naporom, trajanju, faktorima rizika i ranijim bolestima. Ljekar zatim procjenjuje klinički nalaz i određuje koje su pretrage potrebne. Ne postoji jedan test koji u svakoj situaciji samostalno potvrđuje ili isključuje anginu.

EKG je važan dio kardiološke procjene jer prikazuje električnu aktivnost srca i može pokazati promjene koje pomažu u procjeni ishemije ili drugih srčanih problema. Istovremeno, EKG van epizode tegoba može biti uredan kod nekih pacijenata sa anginom, pa se rezultat uvijek tumači zajedno sa simptomima i drugim nalazima.

Dalji koraci mogu uključivati dodatnu kardiološku procjenu prema nalazu i kliničkom pitanju. Kod sumnje na akutni koronarni sindrom put je hitna služba, gdje se mogu koristiti EKG i laboratorijski markeri poput troponina. Kod neurgentnog obrasca ljekar odlučuje da li su potrebne druge pretrage.

Šta ljekar pokušava da utvrdi?

Cilj procjene nije samo potvrditi ili odbaciti jednu dijagnozu, nego razumjeti da li tegobe odgovaraju obrascu ishemije, koliko je situacija hitna i da li postoji drugi mogući uzrok simptoma. Zato se razgovor o tegobama povezuje sa pregledom, faktorima rizika, EKG-om i drugim testovima koje ljekar bira prema kliničkoj slici.

Ako je akutna opasnost isključena, naredni koraci zavise od nalaza i ukupnog kardiovaskularnog rizika. Kod jedne osobe može biti dovoljna dalja ambulantna procjena, dok je kod druge potrebno drugačije usmjeravanje. Nije korisno unaprijed očekivati jedan isti paket testova za svakog pacijenta sa sličnim osjećajem u grudima.

Angina pektoris EKG

Kod sumnje na anginu pektoris jedno EKG snimanje ne daje uvijek siguran odgovor. EKG može biti vrlo koristan, posebno kada se radi tokom simptoma, ali uredan nalaz ne znači automatski da angina ne postoji. Zato se dijagnoza zasniva na kombinaciji anamneze, kliničke procjene i odgovarajućih testova.

Šta je važno reći ljekaru?

Korisno je opisati gdje osjećate nelagodu, kako je opisujete, koliko traje, šta je izaziva, šta je prati i da li se obrazac mijenja. Recite i da li su tegobe ranije bile povezane sa naporom, da li se sada javljaju u mirovanju i da li postoji porodična istorija kardiovaskularnih bolesti.

Za planirani pregled može pomoći kratak zapis o epizodama: datum i vrijeme, aktivnost neposredno prije pojave tegobe, približno trajanje, mjesto nelagode, širenje prema drugim dijelovima tijela i prateći simptomi. Zabilježite i da li se obrazac mijenja kroz vrijeme. Ovaj zapis služi boljem razgovoru sa ljekarom, a ne samostalnom određivanju dijagnoze.

Ako ste već bili hitno ili bolnički pregledani zbog slične tegobe, ponesite dostupne nalaze i otpusnu dokumentaciju. Ljekaru recite koje hronične bolesti imate i koju terapiju redovno uzimate, bez samostalnog prekidanja ili mijenjanja doze. Ako se prije planirane kontrole pojavi novi ili pogoršan bol u grudima, prioritet je Hitna pomoć 124.

Ako koristite redovnu terapiju, navedite je, ali nemojte je prekidati, pojačavati ili mijenjati samostalno zbog novih tegoba. Odluku o terapiji donosi ljekar na osnovu dijagnoze, rizika, nalaza i vašeg ukupnog zdravstvenog stanja.

Angina pektoris lekovi

Terapija angine zavisi od potvrđene dijagnoze, obrasca simptoma, drugih bolesti, krvnog pritiska, srčanog ritma i procijenjenog kardiovaskularnog rizika. Ne postoji jedan režim koji odgovara svakome. Ljekar određuje da li su potrebni lijekovi za kontrolu simptoma, smanjenje rizika ili drugačiji plan liječenja na osnovu individualnog nalaza.

Ako već uzimate terapiju za srce ili druge hronične bolesti, nemojte mijenjati dozu, preskakati lijek ili uvoditi novi preparat zato što ste osjetili bol ili stezanje u grudima. Kod novog ili pogoršanog akutnog simptoma prioritet je procjena hitnosti, a odluku o terapiji donosi ljekar koji procjenjuje trenutnu situaciju.

Angina pektoris kod mladih

Mlađa dob nije razlog da se ozbiljni simptomi unaprijed odbace niti da se tegobe pripišu srcu bez pregleda. Mlađa dob smanjuje vjerovatnoću nekih tipičnih obrazaca koronarne bolesti u poređenju sa starijom dobi, ali ne isključuje srčani ili drugi medicinski uzrok bola u grudima.

Kod mlađe osobe posebno je važno procijeniti kako je simptom nastao, da li je povezan sa naporom, postoje li porodični faktori rizika, ranije bolesti ili drugi prateći simptomi. Bol u grudima kod mladih ima mnogo mogućih uzroka, pa se dijagnoza angine ne postavlja samo prema tome što se nelagoda nalazi u predjelu srca.

Ako mlada osoba ima nov ili jak pritisak u grudima, kratak dah, nesvjesticu ili naglo pogoršanje, dob ne mijenja potrebu za hitnom procjenom. Poziva se Hitna pomoć 124, a procjena uzroka dolazi nakon zbrinjavanja hitnosti.

Kada je potreban hitan pregled

Hitna procjena je potrebna kada je bol ili pritisak u grudima nov, jači nego ranije, produžen, javlja se u mirovanju ili uz sve manji napor, ili ga prate kratak dah, hladan znoj, mučnina, slabost, omaglica ili nesvjestica. Takav obrazac može odgovarati nestabilnoj angini ili infarktu miokarda i ne procjenjuje se kod kuće.

Ako trenutno imate takve simptome, odmah pozovite 124. Ne čekajte planirani kardiološki pregled, ne vozite se do privatne klinike kao zamjenu za hitnu službu i ne mijenjajte terapiju na osnovu samoprocjene. Hitna služba procjenjuje akutni rizik i određuje dalji postupak.

Ako simptomi nisu akutni, ali se ponavljaju u sličnim situacijama, pojavili su se u posljednje vrijeme ili utiču na svakodnevne aktivnosti, ima smisla razgovarati sa ljekarom o kardiološkoj procjeni. Takav pregled služi razumijevanju obrasca i planiranju narednih koraka, a ne zamjeni hitne trijaže.

Za planirani pregled ponesite dostupne ranije nalaze i spisak terapije koju koristite. Korisno je da možete opisati kada su se tegobe prvi put javile, šta ih izaziva, koliko često se ponavljaju i da li je obrazac posljednjih dana ili sedmica drugačiji. Takve informacije pomažu da se pregled usmjeri prema stvarnom problemu bez nagađanja na osnovu jedne epizode.

Za neurgentni kardiološki kontekst možete koristiti kardiologiju Medico Laser. Ako trenutno postoji sumnja na akutni koronarni sindrom, prioritet je Hitna pomoć 124.