Nizak pritisak: simptomi, uzroci i šta je dobro za nizak pritisak

Kada nizak pritisak zahtijeva hitnu pomoć?

Nizak pritisak može pratiti stanja koja zahtijevaju hitnu medicinsku procjenu. Posebno je važno ne čekati ako se jave nesvjestica, bol u grudima, konfuzija, krv u stolici ili nagli pad pritiska uz izraženu slabost.

U takvoj situaciji prioritet nije redovno zakazivanje pregleda niti pokušaj da se pritisak podigne kućnim metodama. Potrebna je hitna procjena zbog mogućnosti ozbiljnog uzroka koji se ne može sigurno procijeniti preko simptoma ili kućnog mjerenja.

Nizak pritisak simptomi

Simptomi niskog pritiska mogu biti blagi i prolazni, ali mogu i značajno utjecati na sigurnost i svakodnevno funkcionisanje. Tegobe često zavise od toga koliko brzo pritisak pada, u kojem položaju se javljaju i da li postoji osnovni uzrok.

Najčešće se govori o kombinaciji simptoma, a ne o jednom znaku koji potvrđuje hipotenziju. Slične tegobe mogu nastati i iz drugih razloga, pa je važno povezati ih sa mjerenjem pritiska i kliničkim kontekstom.

Važan je i obrazac u vremenu. Jednokratna vrtoglavica nakon dužeg stajanja nije isto što i svakodnevne epizode pri ustajanju, ponavljane presinkope ili gubitak svijesti. Ako imate mjerač kod kuće, zabilježite datum, vrijeme, položaj tijela, izmjereni pritisak i puls, kao i šta ste u tom trenutku osjećali. Takav zapis može pomoći da se simptomi ne procjenjuju samo iz sjećanja.

Glavobolja se može javiti zajedno sa niskim pritiskom, ali sama po sebi nije dokaz da je pritisak uzrok. Isto važi za umor i mučninu. Ako su simptomi novi, jači nego ranije ili se javljaju uz neurološke tegobe, bol u grudima ili gubitak svijesti, potrebno je procijeniti hitnost prema pratećim znacima, a ne samo prema vrijednosti na aparatu.

• vrtoglavica ili osjećaj nestabilnosti
• izražena slabost ili malaksalost
• zamućen vid ili kratkotrajno zamračenje pred očima
• mučnina
• osjećaj da ćete izgubiti svijest
• nesvjestica
• tegobe koje se javljaju ili pojačavaju nakon ustajanja

Šta je nizak pritisak i kada može biti bezopasan?

Nizak krvni pritisak nije isto što i bolest. Neki ljudi prirodno imaju niže vrijednosti i pritom nemaju vrtoglavicu, slabost, nesvjesticu niti druge tegobe. U takvom slučaju jedan izmjeren rezultat ne mora značiti da je potrebno liječenje.

Drugačija je situacija kada je pritisak ranije bio viši, a zatim se naglo spusti, kada se simptomi ponavljaju ili kada osoba zbog njih mora prekidati aktivnosti. Tada je važno utvrditi obrazac: kada se pad javlja, koliko traje, da li je povezan sa ustajanjem, obrokom, fizičkim naporom, vrućinom, nedovoljnim unosom tečnosti, bolešću ili promjenom terapije.

Zato je korisnije posmatrati nizak pritisak kao kombinaciju izmjerenih vrijednosti, simptoma i konteksta nego tražiti jednu univerzalnu granicu koja bi važila za svakoga. Ako se osjećate dobro i nalaz je stabilan, procjena može biti drugačija nego kod osobe sa istim mjerenjem koja ima presinkopu, palpitacije ili izraženu slabost.

Niži pritisak i nizak donji pritisak: u čemu je razlika?

Izraz niži pritisak obično se koristi za opšti obrazac u kojem je krvni pritisak niži nego što je uobičajeno. To ne znači automatski da je problem samo u jednom od dva broja na mjeraču.

Nizak donji pritisak odnosi se konkretno na dijastolnu vrijednost, odnosno donji broj. Njegovo značenje zavisi od gornje vrijednosti, pulsa, simptoma, dobi, lijekova i drugih zdravstvenih okolnosti. Zbog toga izolovano niži donji broj nije dovoljan za online zaključak o uzroku ili terapiji.

Ako primjećujete da je donja vrijednost često niža, korisno je voditi evidenciju mjerenja i zabilježiti kako se osjećate u tim trenucima. Ljekar tada može povezati brojke sa simptomima i procijeniti da li je potrebno samo praćenje ili dodatna obrada.

Ortostatska hipotenzija i nizak pritisak pri ustajanju

Ortostatska hipotenzija opisuje obrazac u kojem se krvni pritisak spušta nakon promjene položaja, najčešće pri ustajanju iz ležećeg ili sjedećeg položaja. Pacijent može osjetiti vrtoglavicu, nestabilnost, zamućen vid, slabost ili osjećaj da će se onesvijestiti.

Takve tegobe nisu uvijek znak ozbiljne bolesti, ali postaju važne ako se ponavljaju, dovode do padova ili se pojavljuju zajedno sa palpitacijama, nesvjesticom ili drugim simptomima. Starije osobe posebno trebaju obratiti pažnju na sigurnost zbog rizika od pada.

Ako osjetite vrtoglavicu pri ustajanju, sigurnosno je da zastanete i izbjegnete naglo kretanje dok se ne stabilizujete. To nije liječenje uzroka, ali može smanjiti neposredan rizik od pada. Kod ponavljanog obrasca potrebno je razgovarati sa ljekarom, naročito ako koristite terapiju koja može utjecati na krvni pritisak.

Kada se tegobe javljaju pretežno ujutro, nakon dužeg sjedenja ili nakon boravka u toplom prostoru, taj podatak je koristan za razgovor sa ljekarom. Jednako je važno navesti da li ste nedavno imali infekciju, povraćanje, proljev, promjenu tjelesne težine ili promjenu lijekova, jer okolnosti mogu pomoći u traženju uzroka.

Ako je problem čest, nije dovoljno samo izmjeriti pritisak kada se osjećate dobro. Ljekaru je korisno znati šta se dešava u trenutku simptoma i kako se pritisak ponaša tokom dana. U pojedinim situacijama zato se razmatra duže praćenje krvnog pritiska ili srčanog ritma, ali izbor pregleda zavisi od kliničke procjene.

Pronađi nas

50 000+ zadovoljnih pacijenata

+387 (51) 318 600

+387 65 960 790

Zakažite pregled

Koji su mogući uzroci niskog pritiska?

Uzroci niskog pritiska mogu biti različiti, a isti simptom kod dvije osobe ne mora imati isti razlog. Procjena zato počinje pitanjima o tome kada se tegobe javljaju, koliko traju, koje lijekove koristite i postoje li druge bolesti ili nedavne promjene zdravstvenog stanja.

Neki uzroci su prolazni, dok drugi zahtijevaju detaljniju kardiološku ili drugu medicinsku procjenu. Bez pregleda nije moguće zaključiti koji uzrok postoji kod konkretne osobe.

Posebno je važno pregledati postojeću terapiju. Lijek koji je uveden zbog drugog zdravstvenog problema može utjecati na krvni pritisak, ali to ne znači da ga treba samostalno smanjiti ili prestati uzimati. Ljekar procjenjuje odnos koristi i rizika i, ako je potrebno, mijenja terapiju na kontrolisan način.

Kod srčanih uzroka pažnja se usmjerava na ritam, pumpnu funkciju srca i druge kardiološke nalaze. Kod dehidracije ili akutne bolesti važan je vremenski odnos sa gubitkom tečnosti i opštim stanjem. U trudnoći se uzima u obzir gestacijski period i drugi simptomi. Zbog te raznolikosti isti kućni savjet ne može biti pravi izbor za svaku osobu.

• dehidracija ili gubitak tečnosti
• lijekovi koji mogu sniziti krvni pritisak ili utjecati na cirkulaciju
• srčani ritam ili drugi kardiološki uzroci koje procjenjuje ljekar
• trudnoća i promjene cirkulacije tokom trudnoće
• nagla promjena položaja tijela i ortostatski obrazac
• akutna bolest ili opšte stanje koje privremeno mijenja cirkulaciju
• drugi uzroci koji se utvrđuju prema simptomima, pregledu i dokumentaciji

Šta je dobro za nizak pritisak?

Kod nehitnih tegoba prvi korak nije traženje jedne namirnice ili napitka koji će "podići pritisak", nego smanjenje rizika od pada i posmatranje obrasca u kojem se simptomi javljaju. Ako osjećate vrtoglavicu ili slabost, prekinite aktivnost i sjednite ili legnite dok se stanje ne smiri.

Ustajanje iz kreveta ili stolice može biti postepeno, posebno ako znate da vam se tegobe javljaju pri promjeni položaja. Korisno je zabilježiti vrijeme simptoma, izmjereni pritisak, puls i okolnosti u kojima se problem pojavio. Takve informacije mogu pomoći ljekaru da razlikuje prolaznu epizodu od obrasca koji zahtijeva dalju procjenu.

Ako sumnjate na nedovoljan unos tečnosti ili ste bili izloženi vrućini, povraćanju, proljevu ili drugom gubitku tečnosti, važno je sagledati i taj kontekst. Ipak, osobe koje zbog bolesti srca, bubrega ili drugih razloga imaju ograničenje unosa tečnosti ne treba da mijenjaju režim bez savjeta ljekara.

Posebno je važno ne mijenjati samostalno terapiju za krvni pritisak ili druge lijekove. Ako primijetite da su se tegobe pojavile nakon promjene terapije ili da se ponavljaju u određeno doba dana, zabilježite to i razgovarajte sa ljekarom.

Nizak pritisak: šta jesti?

Ne postoji jedna dijeta koja liječi nizak pritisak. Kod nehitnih i stabilnih situacija ima smisla održavati redovne obroke i raznovrsnu ishranu koja odgovara vašem opštem zdravstvenom stanju.

Ako su tegobe povezane sa preskakanjem obroka, dehidracijom ili drugim životnim navikama, ljekar može pomoći da se utvrdi šta je za vas relevantno. Savjeti o ishrani moraju uzeti u obzir druge bolesti, tjelesnu težinu, šećer u krvi, lijekove i eventualna ograničenja koja već imate.

Kisela voda, kafa, so, vitamini i prirodni lijekovi

Kisela voda, kafa i so često se spominju kao kućni načini za nizak pritisak, ali nijedan od tih savjeta nije univerzalna terapija. Nekoj osobi određena navika može kratkotrajno promijeniti mjerenje, dok kod druge može biti nepoželjna zbog povišenog pritiska, srčanog ritma, bolesti bubrega ili drugih razloga.

Vitamini, suplementi i takozvani prirodni lijekovi ne treba da se uvode kao terapija samo zato što je izmjeren nizak pritisak. Ako postoji nutritivni nedostatak ili drugo stanje koje zahtijeva liječenje, odluka se donosi na osnovu procjene i odgovarajućih nalaza, a ne prema opštem savjetu.

Kada je potreban kardiološki pregled?

Kardiološki pregled ima smisla kada se nizak pritisak ponavlja uz vrtoglavicu, osjećaj da ćete se onesvijestiti, nesvjesticu, palpitacije ili izraženu slabost. Pregled je posebno važan ako su tegobe nove, ako se njihov obrazac promijenio ili ako postoji srčana bolest, terapija koja utječe na pritisak ili drugi faktor koji može povećati rizik.

Kod nesvjestice je važno razlikovati planiranu obradu od hitne situacije. Ako je nesvjestica praćena bolom u grudima, konfuzijom, izraženom slabošću ili drugim crvenim zastavicama, potrebno je hitno zbrinjavanje. Ako se epizoda završila, a nema hitnih znakova, dalja procjena može uključiti razgovor o okolnostima događaja, pregled i odgovarajuću kardiološku obradu.

Sličan princip važi za vrtoglavicu. Sama vrtoglavica nije dokaz da je uzrok nizak pritisak, jer može imati više različitih uzroka. Povezivanje simptoma sa mjerenjem, pulsom i položajem tijela pomaže da se odluči koji je naredni korak.

Na pregled je korisno ponijeti raniju medicinsku dokumentaciju, spisak lijekova i nekoliko zabilježenih kućnih mjerenja ako ih imate. Nije potrebno opsesivno mjeriti pritisak mnogo puta zaredom; korisniji je pregledan zapis koji pokazuje kada su se simptomi javili i kako su bili povezani sa položajem tijela, pulsom ili aktivnošću.

Ako se uz nizak pritisak povremeno javlja ubrzan, usporen ili nepravilno doživljen rad srca, recite to tokom pregleda. Taj podatak može pomoći ljekaru da odluči da li je potreban Holter EKG ili druga dodatna obrada. Isto važi za nesvjesticu ili vrtoglavicu, koje imaju vlastite uzroke i ne treba ih automatski pripisati samo hipotenziji.

Kako izgleda procjena u Medico Laseru?

Kardiologiju u Medico Laseru vodi prof. dr Tamara Kovačević Preradović. Kardiološki pregled podrazumijeva razgovor o tegobama i prethodnim bolestima, fizikalni pregled, mjerenje krvnog pritiska i EKG.

Dodatna dijagnostika ne radi se automatski kod svakog pacijenta. U zavisnosti od simptoma i nalaza, ljekar može procijeniti da su korisni ultrazvuk srca, Holter EKG ili Holter krvnog pritiska. U ponudi je i ultrazvuk krvnih sudova vrata i ekstremiteta, ali se takav pregled ne predstavlja kao obavezna obrada svakog niskog pritiska.

Cilj procjene je da se obrazac tegoba poveže sa objektivnim nalazima i da se utvrdi da li je potrebno praćenje, dodatna dijagnostika ili druga vrsta medicinske procjene. Ako već koristite terapiju, ponesite spisak lijekova i nemojte samostalno preskakati, smanjivati ili prekidati doze prije pregleda.

Tok razgovora je važan jer isti broj može imati različito značenje kod osobe koja je bez simptoma i kod osobe koja se više puta skoro onesvijestila. Ljekar zato pita o početku tegoba, njihovom trajanju, situacijama u kojima nastaju, prethodnim bolestima i terapiji. Mjerenje pritiska i EKG zatim se tumače zajedno sa tim informacijama.

Holter krvnog pritiska

Holter krvnog pritiska sa PW analizom omogućava 24-časovno mjerenje krvnog pritiska, uključujući noćne vrijednosti. Takvo praćenje može pomoći kada ljekar želi vidjeti kako se pritisak mijenja tokom dana i noći ili da li se simptomi podudaraju sa određenim periodima.

Holter nije potreban svakom pacijentu sa nižim pritiskom. Odluku o tome da li je koristan donosi ljekar prema simptomima, prethodnim mjerenjima i ukupnom kliničkom kontekstu.

Nizak pritisak u trudnoći

Tokom trudnoće krvni pritisak može biti niži nego ranije, ali simptomatski ili izražen pad zahtijeva individualnu procjenu. Vrtoglavica, slabost i osjećaj nesvjestice ne treba automatski pripisati trudnoći bez procjene, naročito ako su tegobe nove, jake ili se pogoršavaju.

Trudnice ne treba da uvode dodatnu so, kofein, suplemente ili lijekove za podizanje pritiska na svoju ruku. Ako se simptomi ponavljaju, potrebno je javiti se ljekaru koji može procijeniti trudnoću, cirkulaciju, postojeću terapiju i druge moguće uzroke.

Ako se u trudnoći javi nesvjestica, konfuzija, bol u grudima, nagla izražena slabost ili drugi akutni simptomi, prioritet je hitna medicinska procjena, a ne čekanje redovne kontrole.