Šta je očni pritisak, koji su simptomi i kako se smanjuje?

Očni pritisak je pritisak tečnosti unutar oka, a njegova izmjerena vrijednost sama po sebi nije dovoljna za dijagnozu glaukoma. Neki ljudi imaju povišen očni pritisak bez oštećenja očnog živca, dok glaukom može postojati i kada vrijednosti nisu povišene. Zato se nalaz tumači zajedno sa stanjem očnog živca, vidnim poljem, rožnjačom i individualnim faktorima rizika.

Najvažnije je ne pokušavati procijeniti stanje samo prema osjećaju u oku ili jednoj brojci. Hronično povišen očni pritisak često nema specifične simptome, a najčešći oblici glaukoma mogu dugo napredovati bez bola. Ako vam je ranije izmjeren povišen pritisak, imate porodičnu istoriju glaukoma ili promjene vida, oftalmološki pregled daje mnogo više informacija od pojedinačnog mjerenja.

Šta je očni pritisak?

Očni pritisak, odnosno intraokularni pritisak ili IOP, nastaje kao rezultat ravnoteže između stvaranja i oticanja očne vodice u prednjem dijelu oka. Očna vodica je bistra tečnost koja hrani određene strukture oka i normalno cirkuliše kroz prednju očnu komoru. Kada je njen odljev usporen ili poremećen, pritisak može porasti.

Povišen pritisak je važan faktor rizika za glaukom, ali nije sinonim za glaukom. Glaukom označava grupu bolesti kod kojih dolazi do oštećenja očnog živca. Kod jedne osobe visoka vrijednost može postojati bez znakova oštećenja, dok kod druge glaukom može napredovati i uz vrijednosti koje se često smatraju uobičajenim.

Kako se mjeri očni pritisak?

Očni pritisak se mjeri tonometrijom. Postoji više metoda tonometrije, a cilj je dobiti vrijednost pritiska u milimetrima živinog stuba, odnosno mmHg. Mjerenje je važan dio oftalmološke procjene, ali rezultat se ne tumači odvojeno od ostatka pregleda.

Na dobijenu vrijednost mogu uticati karakteristike rožnjače, metoda mjerenja i trenutni uslovi u kojima je mjerenje obavljeno. Debljina rožnjače može biti posebno važna za interpretaciju, zbog čega oftalmolog kod određenih pacijenata razmatra pahimetriju. Pritisak takođe može varirati tokom dana, pa jedno mjerenje ne mora predstavljati cijelu sliku.

Kada postoji sumnja na glaukom, sama tonometrija nije dovoljna. Procjena može uključiti pregled očnog živca, OCT, vidno polje, gonioskopiju i druge pretrage prema indikaciji. Više o cjelokupnoj oftalmološkoj procjeni pročitajte na stranici Oftalmologija.

Koliki je normalan očni pritisak?

Ne postoji jedan univerzalni broj koji sam potvrđuje da je oko zdravo. Kao orijentacioni okvir često se navodi da je za većinu ljudi vrijednost iznad 21 mmHg viša od uobičajene, ali taj broj nije dijagnoza i nije dovoljna granica za zaključak da glaukom postoji ili ne postoji.

Očni pritisak se procjenjuje u kontekstu očnog živca, vidnog polja, debljine rožnjače, porodične istorije i drugih faktora. Neko može imati vrijednosti iznad referentnog okvira bez glaukomskog oštećenja, dok druga osoba može imati glaukom uz pritisak koji nije povišen. Zato izraz normalan očni pritisak uvijek zahtijeva individualni kontekst.

Može li se povišen očni pritisak osjetiti?

Najčešće ne postoji pouzdan osjećaj po kojem osoba može sama zaključiti da joj je očni pritisak povišen. Hronično povišenje može postojati bez bola, crvenila ili osjećaja težine u očima. Zbog toga subjektivni osjećaj nije zamjena za tonometriju i oftalmološki pregled.

Osjećaj pritiska oko očiju, umor, napetost čela ili nelagoda mogu imati različite uzroke, uključujući suvo oko, probleme sa sinusima, glavobolju, naprezanje vida ili druga stanja. Ako se tegobe ponavljaju, pregled je pouzdaniji način da se utvrdi postoji li očni uzrok.

Očni pritisak i glavobolja

Glavobolja nije specifičan dokaz povišenog očnog pritiska. Većina glavobolja nema veze sa glaukomom, a hronično povišen IOP često ne izaziva glavobolju. Zato se očni pritisak ne može procijeniti prema mjestu, jačini ili učestalosti glavobolje bez pregleda.

Postoji važan izuzetak kod akutnog zatvaranja očnog ugla, kada se pritisak može naglo povećati. Tada se mogu javiti jaka bol u oku, crvenilo, naglo zamućen vid, mučnina ili povraćanje. Takva kombinacija simptoma zahtijeva hitnu medicinsku procjenu, a ne čekanje redovnog termina.

Koji simptomi mogu biti povezani sa glaukomom?

Najčešći oblik glaukoma može u početku prolaziti bez jasnih simptoma. Kako bolest napreduje, može doći do postepenog gubitka perifernog vida, a osoba promjenu često ne primijeti odmah jer se vidno polje sužava polako. Zato se glaukom ne može prepoznati po listi simptoma ni po samodijagnozi.

Kod akutnog glaukoma zatvorenog ugla slika je drugačija i simptomi mogu nastati naglo. Intenzivan bol u oku, crvenilo, zamućen vid, mučnina i povraćanje predstavljaju razlog za hitnu procjenu. Ta hitna situacija nije isto što i uobičajeni hronični povišen očni pritisak bez simptoma.

Očna hipertenzija i glaukom nisu isto

Povišen očni pritisak i glaukom jesu povezani, ali nisu ista dijagnoza. Očna hipertenzija znači da je izmjeren pritisak povišen, dok se glaukom definiše oštećenjem očnog živca i odgovarajućim funkcionalnim promjenama. Zato jedna povišena vrijednost ne potvrđuje glaukom, a vrijednost u referentnom okviru ne može ga potpuno isključiti.

Očna hipertenzija

Očna hipertenzija opisuje povišene vrijednosti intraokularnog pritiska bez potvrđenog glaukomskog oštećenja očnog živca i vidnog polja. Takav nalaz nije beznačajan jer povećan pritisak može predstavljati faktor rizika. Koliko često treba kontrolisati stanje i da li je potrebno liječenje zavisi od ukupnog profila rizika.

Glaukom

Glaukom je bolest očnog živca koja može postojati sa povišenim, ali i sa nepovišenim vrijednostima IOP-a. Zato procjena uključuje više nalaza i praćenje kroz vrijeme. Detaljnije o samoj bolesti, simptomima i dijagnostici pročitajte na stranici Glaukom.

Medico Laser u Banjoj Luci ima 23 godine rada i iskustvo sa više od 50.000 pacijenata. Preglede očiju i dijagnostiku radimo svakodnevno, uz savremenu opremu i stručni tim. Ako vam je ranije izmjeren povišen očni pritisak, cilj pregleda nije tumačenje samo jedne brojke nego procjena oka u cjelini.

Pronađi nas

50 000+ zadovoljnih pacijenata

+387 (51) 318 600

+387 65 960 790

Kako oftalmolog procjenjuje rizik od glaukoma?

Procjena rizika od glaukoma zasniva se na kombinaciji nalaza. Očni pritisak je važan podatak, ali odluka o praćenju ili liječenju ne donosi se izolovano. Oftalmolog povezuje izmjerene vrijednosti sa izgledom očnog živca, funkcijom perifernog vida, rožnjačom i individualnim faktorima rizika.

U procjeni mogu biti važni sljedeći elementi:

• vrijednosti očnog pritiska i njihovo kretanje kroz vrijeme
• izgled očnog živca i OCT nalaz kada je indiciran
• vidno polje i eventualne funkcionalne promjene
• debljina i druge karakteristike rožnjače
• nalaz komornog ugla prema potrebi
• porodična istorija glaukoma i drugi individualni faktori rizika

Dvije osobe sa istom vrijednošću IOP-a zato ne moraju imati isti rizik niti isti plan kontrola. Praćenje kroz vrijeme često je jednako važno kao jedno početno mjerenje, jer pokazuje da li su struktura i funkcija oka stabilne.

Kako se smanjuje očni pritisak?

Očni pritisak se snižava kada oftalmolog procijeni da je to potrebno zbog dijagnoze, rizika ili već postojećeg glaukoma. Plan nije isti za svakoga. Može uključivati praćenje, lijekove, laserski tretman ili hirurško liječenje, u zavisnosti od tipa glaukoma, ciljnog pritiska i odgovora oka.

Glavne kategorije liječenja su:

1. lijekovi, najčešće kapi koje smanjuju stvaranje očne vodice ili poboljšavaju njen odljev
2. laserski tretmani kojima se kod određenih pacijenata poboljšava odljev ili rješava problem komornog ugla
3. hirurško liječenje kada je potrebna dodatna kontrola očnog pritiska i oftalmolog procijeni da je operacija odgovarajuća

Ako je potreban operativni pristup, više pročitajte na stranici Operacija glaukoma.

Ne postoji univerzalno najbolji redoslijed koji važi za sve. Neki pacijenti dobro odgovaraju na jednu vrstu terapije, dok drugima treba kombinacija pristupa. Terapiju ne mijenjajte prema onome što pročitate na internetu, prema tuđem iskustvu ili prema jednom mjerenju.

Koje su najbolje kapi za očni pritisak?

Ne postoje univerzalno najbolje kapi za očni pritisak za sve pacijente. Različite grupe lijekova snižavaju pritisak različitim mehanizmima, a izbor zavisi od dijagnoze, drugih bolesti, podnošljivosti, mogućih neželjenih efekata i odgovora vašeg oka na terapiju.

Ako su vam kapi propisane, važno je koristiti ih prema uputstvu oftalmologa. Činjenica da ne osjećate promjenu ne znači da terapija ne djeluje, jer cilj kapi često nije subjektivno poboljšanje vida već snižavanje pritiska i smanjenje rizika od daljeg oštećenja. Nemojte samostalno prekidati, mijenjati dozu ili zamjenjivati lijek.

Može li se očni pritisak smanjiti prirodnim putem?

Zdrave životne navike mogu biti dio opšte brige o zdravlju, ali prirodne metode ne treba koristiti kao zamjenu za oftalmološki pregled ili propisanu terapiju. Kućni preparati, suplementi i vježbe nisu dokazana zamjena za lijekove, laser ili operaciju kada je liječenje medicinski potrebno.

Isto važi za samostalni prekid kapi nakon niže izmjerene vrijednosti ili zato što se osjećate dobro. Očni pritisak i glaukom često ne daju subjektivan osjećaj promjene, pa se odluke zasnivaju na mjerenju i praćenju očnog živca i vidnog polja.

Kada je potreban hitan pregled?

Hitna procjena je potrebna kada se naglo jave intenzivan bol u oku, izraženo crvenilo, naglo zamućenje vida, mučnina ili povraćanje. Takva kombinacija može odgovarati akutnom zatvaranju očnog ugla i ne treba čekati redovni termin, pokušavati kućne metode ili odlagati pregled do narednog dana.

Kada zakazati redovni oftalmološki pregled?

Redovni pregled ima smisla kada postoji razlog da se očni pritisak ili rizik za glaukom prati kroz vrijeme. Odsustvo simptoma nije razlog da zanemarite ranije povišenu vrijednost, jer i očna hipertenzija i glaukom mogu dugo prolaziti bez jasnih subjektivnih tegoba.

Pregled posebno razmotrite ako imate:

• ranije izmjerene povišene vrijednosti očnog pritiska
• porodičnu istoriju glaukoma
• preporučeno praćenje očnog živca, OCT-a ili vidnog polja
• novu ili postepenu promjenu vida
• postojeću terapiju čiji efekat i podnošljivost treba kontrolisati

Najčešća pitanja o očnom pritisku

Šta je očni pritisak?

Očni pritisak je pritisak tečnosti unutar oka. Nastaje kao rezultat stvaranja i oticanja očne vodice. Povišen pritisak može povećati rizik za glaukom, ali jedna vrijednost sama po sebi nije dijagnoza i mora se tumačiti zajedno sa očnim živcem, vidnim poljem i drugim nalazima.

Koji su simptomi povišenog očnog pritiska?

Hronično povišen očni pritisak često nema specifične simptome. Osjećaj težine, umor očiju ili glavobolja nisu pouzdan dokaz visokog IOP-a. Zato se stanje otkriva mjerenjem i pregledom. Nagli bol, crvenilo, zamućen vid i mučnina predstavljaju drugačiju, hitnu kliničku situaciju.

Može li se očni pritisak osjetiti?

Najčešće ne. Osoba može imati povišen očni pritisak bez bola, crvenila ili osjećaja pritiska. Subjektivni osjećaj ne može zamijeniti tonometriju. Ako imate ranije povišene vrijednosti ili rizik za glaukom, kontrole su važnije od toga kako se oko trenutno osjeća.

Koliki je normalan očni pritisak?

Za većinu ljudi vrijednosti iznad 21 mmHg često se smatraju višim od uobičajenih, ali to nije univerzalni dijagnostički prag. Neko može imati viši pritisak bez glaukomskog oštećenja, dok glaukom može postojati uz nepovišen IOP. Nalaz zato uvijek zahtijeva individualno tumačenje.

Da li povišen očni pritisak znači glaukom?

Ne. Povišen očni pritisak povećava rizik, ali nije isto što i glaukom. Ako su očni živac i vidno polje bez glaukomskih promjena, može se govoriti o očnoj hipertenziji. Koliko često treba kontrolisati stanje i da li je potrebno liječenje određuje oftalmolog prema ukupnom riziku.

Može li glaukom postojati uz normalan očni pritisak?

Da. Postoji glaukom kod kojeg oštećenje očnog živca nastaje iako izmjerene vrijednosti očnog pritiska nisu povišene prema uobičajenom referentnom okviru. Zbog toga normalna tonometrija sama ne isključuje glaukom ako postoje sumnjivi nalazi očnog živca, vidnog polja ili drugi faktori rizika.

Šta je očna hipertenzija?

Očna hipertenzija označava povišene vrijednosti intraokularnog pritiska bez potvrđenog glaukomskog oštećenja očnog živca i vidnog polja. To stanje nije isto što i glaukom, ali može zahtijevati praćenje jer povišen pritisak predstavlja jedan od važnih faktora rizika.

Kako se mjeri očni pritisak?

Očni pritisak se mjeri tonometrijom. Rezultat se izražava u mmHg, ali se ne tumači izolovano. Karakteristike rožnjače, metoda mjerenja i promjene kroz vrijeme mogu biti važne. Kod sumnje na glaukom oftalmolog povezuje tonometriju sa pregledom očnog živca, vidnim poljem i drugim nalazima.

Da li glavobolja znači da je očni pritisak visok?

Ne. Glavobolja ima mnogo mogućih uzroka i nije specifičan znak povišenog očnog pritiska. Ako se uz jaku glavobolju ili bol u oku jave crvenilo, naglo zamućenje vida, mučnina ili povraćanje, potrebna je hitna medicinska procjena zbog mogućeg akutnog očnog stanja.

Kako se smanjuje očni pritisak?

Kada je liječenje potrebno, oftalmolog može koristiti lijekove, najčešće kapi, laserski tretman ili hirurško liječenje. Izbor zavisi od dijagnoze, rizika, ciljnog pritiska i odgovora oka. Ne postoji jedna metoda ili redoslijed koji je najbolji za svakog pacijenta.

Koje su najbolje kapi za očni pritisak?

Ne postoje univerzalno najbolje kapi za sve pacijente. Lijek se bira prema vrsti problema, drugim bolestima, podnošljivosti i odgovoru oka. Propisanu terapiju nemojte samostalno prekidati, mijenjati ili zamjenjivati preparatom koji je preporučen drugoj osobi ili pronađen na internetu.

Može li se očni pritisak smanjiti prirodnim putem?

Zdrave navike mogu doprinijeti opštem zdravlju, ali kućne metode, suplementi i vježbe nisu zamjena za medicinsku procjenu i propisanu terapiju. Ako vam je oftalmolog odredio liječenje, prirodni pristupi ne treba da budu razlog za prekid ili promjenu kapi bez konsultacije.

Kada se koriste laser ili operacija?

Laser ili operacija koriste se kod odabranih pacijenata kada oftalmolog procijeni da je takav pristup prikladan prema tipu glaukoma, anatomiji oka, nivou pritiska i odgovoru na prethodno liječenje. Ove procedure nisu univerzalna zamjena za kapi niti se biraju samo prema jednoj izmjerenoj vrijednosti.

Kada simptomi zahtijevaju hitnu procjenu?

Hitnu procjenu zahtijeva nagla kombinacija intenzivnog bola u oku, crvenila, zamućenog vida, mučnine ili povraćanja. Takva slika može odgovarati akutnom zatvaranju očnog ugla i nije situacija za čekanje redovnog termina ili pokušavanje kućnih metoda.

Zakažite oftalmološki pregled