Keratokonus

Keratokonus je stanje u kojem rožnjača postaje tanja i postepeno mijenja svoj uobičajeni zaobljeni oblik. Kako se oblik rožnjače mijenja, svjetlost se više ne fokusira pravilno, pa vid može postati zamućen, iskrivljen ili teže popravljiv naočarama.

Promjene se često otkrivaju kod mlađih osoba, ali tok nije isti kod svakoga. Neki pacijenti godinama imaju relativno stabilan nalaz, dok kod drugih rožnjača mijenja oblik brže i zahtijeva pažljivije praćenje. Zato jedna vrijednost dioptrije ili jedan simptom nisu dovoljni da se utvrdi koliko je stanje aktivno.

Ako često mijenjate dioptriju, vid vam je sve manje jasan uprkos novim naočarama ili primjećujete iskrivljene slike i odsjaj, pregled rožnjače može pokazati da li postoji nepravilnost koju treba dodatno procijeniti.

Keratokonus simptomi

Keratokonus simptomi najčešće uključuju postepeno pogoršanje kvaliteta vida, češću promjenu dioptrije i sve slabiju korekciju običnim naočarama. Slika može biti zamućena ili iskrivljena, a svjetla noću mogu stvarati odsjaj, oreole ili duple konture. Simptomi sami po sebi ne potvrđuju dijagnozu.

Znaci zbog kojih ima smisla detaljnije procijeniti rožnjaču uključuju:

• česte promjene dioptrije ili cilindra
• zamućen ili iskrivljen vid koji se ne koriguje kao ranije
• sve slabiju jasnoću slike sa naočarama
• odsjaj i veću osjetljivost na svjetlost, naročito noću
• monokularne dvoslike ili više kontura oko slova i svjetala
• razliku u kvalitetu vida između dva oka koja se vremenom mijenja

Keratokonus može biti povezan sa nepravilnim prelamanjem svjetlosti, ali nije isto što i astigmatizam. Ako se cilindar ili dioptrija brzo mijenjaju, razlog se procjenjuje pregledom rožnjače, a ne samo novim receptom za naočare.

Kada simptomi traže pregled rožnjače?

Pregled je posebno koristan kada se dioptrija mijenja češće nego ranije, kada naočare više ne daju očekivanu jasnoću ili kada se prvi put pojave iskrivljene slike i monokularne dvoslike. Ovi simptomi mogu imati i druge uzroke, pa se keratokonus ne određuje prema jednom znaku nego prema kombinaciji pregleda i mjerenja rožnjače.

Ako je keratokonus već dijagnostikovan, nova promjena vida takođe je razlog da se uporedi trenutni nalaz sa ranijim mjerenjima. Cilj nije samo pronaći novu korekciju, nego provjeriti da li se oblik ili debljina rožnjače mijenjaju kroz vrijeme.

Kako keratokonus može uticati na svakodnevni vid?

Promjena oblika rožnjače može posebno otežati zadatke koji traže jasan kontrast i precizne rubove, kao što su čitanje sitnog teksta, vožnja noću ili prepoznavanje udaljenih detalja. Neki pacijenti opisuju više kontura oko slova ili svjetala, a drugi primijete da jedno oko daje znatno lošiju sliku od drugog.

Takve smetnje mogu postati izraženije i prije nego što se dioptrija značajno promijeni. Zato procjena kvaliteta vida nije samo pitanje koliko redova možete pročitati na tabli, nego i koliko je slika stabilna i upotrebljiva u svakodnevnim uslovima. Ako se vid naglo mijenja, potrebno je provjeriti da li postoji i drugi očni problem.

Rožnjača

Rožnjača je providni prednji dio oka i učestvuje u fokusiranju svjetlosti. Kod keratokonusa ona postaje tanja i nepravilnije zakrivljena, pa se normalno zaobljena površina može postepeno ispupčavati. Ta promjena oblika utiče na način na koji svjetlost ulazi u oko i može stvarati sve nepravilniju sliku.

Keratokonus se često naziva ektazijom rožnjače, što opisuje stanjenje i promjenu njenog oblika. Tok nije jednak kod svih pacijenata. Kod nekoga promjene ostaju blage, dok kod drugoga tokom vremena postaju izraženije i utiču na kvalitet vida ili izbor optičke korekcije.

Zašto nastaje keratokonus i ko je u većem riziku?

Ne postoji jedan uzrok koji objašnjava svaki keratokonus. Ulogu mogu imati genetska predispozicija, porodična istorija i osobine same rožnjače, a sa stanjem se povezuju i alergijske očne tegobe i učestalo trljanje očiju. Zbog toga se na pregledu uz nalaz rožnjače uzima u obzir i istorija simptoma i bolesti u porodici.

Među navedenim faktorima rizika, trljanje očiju je jedini na koji pacijent može neposredno da utiče. Ako vas oči često svrbe zbog alergije ili iritacije, korisnije je javiti se ljekaru radi odgovarajućeg plana nego nastaviti sa snažnim trljanjem. Izbjegavanje trljanja ne vraća rožnjaču u prvobitni oblik, ali uklanja ponašanje koje se povezuje sa progresijom.

Ako imate naviku da oči trljate nesvjesno, korisno je obratiti pažnju na situacije u kojima se to dešava, na primjer tokom alergijske sezone, nakon dugog rada za ekranom ili kada su oči suve i nadražene. Cilj nije stvarati strah od svakog dodira oka, nego smanjiti učestalo i snažno trljanje i riješiti razlog svraba ili iritacije kada on postoji.

Keratokonus kod djece i adolescenata

Keratokonus se može javiti u adolescenciji i mlađoj odrasloj dobi. Kod mlađih pacijenata oftalmolog često posvećuje dodatnu pažnju praćenju jer se kod njih promjene mogu razvijati brže nego kod starijih osoba. To ne znači da će svaki adolescent imati brz tok, nego da se nalaz ne procjenjuje samo jednom.

Ako dijete ili tinejdžer često mijenja naočare, ima sve slabiji vid na jednom oku ili se žali na iskrivljenu sliku, pregled rožnjače može biti važan dio procjene. Kada postoji sumnja na napredovanje, odluka o daljem praćenju ili liječenju zasniva se na ponovljenim mjerenjima, a ne samo na uzrastu.

Kornealna topografija oka

Kornealna topografija oka pomaže da se prikaže oblik i zakrivljenost rožnjače i da se uoče obrasci koji mogu odgovarati keratokonusu. Kod sumnje na stanje važno je ne gledati samo jednu tačku ili jednu vrijednost, nego cijelu mapu rožnjače i odnos između zakrivljenosti, debljine i kliničkog nalaza.

Više o samom pregledu i načinu snimanja možete pročitati na posebnoj stranici kornealna topografija. Ovdje je njena uloga da pomogne potvrđivanju sumnje na keratokonus i poređenju rožnjače kroz vrijeme.

Kod nekih pacijenata dopunska procjena prednjeg segmenta oka može uključiti i OCT, koji daje dodatne informacije o građi i debljini rožnjače. Koji će pregled biti potreban zavisi od početnog nalaza i pitanja na koje oftalmolog treba da odgovori.

Kako se prati da li keratokonus napreduje?

Napredovanje se procjenjuje poređenjem više nalaza kroz vrijeme. Oftalmolog posmatra vidnu oštrinu, refrakciju i ponovljene mape rožnjače i traži promjene koje ukazuju na povećavanje zakrivljenosti, stanjenje ili pogoršanje optičke funkcije. Jedno mjerenje pokazuje trenutno stanje, dok serija mjerenja pokazuje smjer promjene.

Ne postoji jedan univerzalni interval kontrola za sve. Mlađa dob, sumnja na progresiju, nova promjena dioptrije ili prethodno dokumentovane promjene mogu biti razlog za pažljivije praćenje. Ako je nalaz stabilan, ritam kontrola može biti drugačiji i određuje ga oftalmolog prema individualnom riziku.

Zašto je poređenje nalaza važnije od jednog snimanja?

Jedna mapa rožnjače pokazuje kako oko izgleda tog dana. Za procjenu progresije važnije je da se nalaz uporedi sa ranijim snimanjima i sa promjenama vida i refrakcije. Tek tada oftalmolog može procijeniti da li je rožnjača zaista stabilna ili se oblik kroz vrijeme mijenja.

Zbog toga je korisno čuvati ranije nalaze i donositi ih na kontrole, posebno ako su rađeni u drugoj ustanovi. Različiti uređaji mogu prikazivati podatke na različite načine, pa se trend uvijek tumači u kliničkom kontekstu. Odluka o daljem liječenju ne donosi se samo prema jednom broju na izvještaju.

Pronađi nas

50 000+ zadovoljnih pacijenata

+387 (51) 318 600

+387 65 960 790

Zakažite pregled

Keratokonus oka

Kod keratokonusa oka izbor zavisi od stadijuma, toga da li stanje napreduje, kvaliteta vida i karakteristika rožnjače. Nekome je cilj da dobije bolju optičku korekciju, dok je kod drugoga prioritet smanjiti rizik daljeg napredovanja. Zato liječenje nije jedna linearna stepenica koja izgleda isto za svakog pacijenta.

Kada je vid još dobro korigovan i nalaz stabilan, fokus može biti na odgovarajućoj korekciji i praćenju. Ako se na ponovljenim mjerenjima vidi pogoršanje, važnije postaje pitanje stabilizacije rožnjače. Kod uznapredovalijih promjena, ožiljaka ili vrlo nepravilne površine razgovor se pomjera prema opcijama koje mogu poboljšati funkcionalnu korekciju ili zamijeniti teško oštećenu rožnjaču.

Kontaktna sočiva

Kontaktna sočiva mogu odgovarati pacijentima kojima naočare više ne daju dovoljan kvalitet vida zbog nepravilnog oblika rožnjače. U zavisnosti od nalaza mogu se koristiti tvrda gas-propusna ili skleralna sočiva, čija glatka optička površina pomaže da se slika bolje fokusira.

Važno je razumjeti njihovu ulogu: sočiva koriguju vid, ali sama ne zaustavljaju dokazanu progresiju keratokonusa. Ako se rožnjača mijenja kroz vrijeme, izbor sočiva ne zamjenjuje praćenje niti odluku o postupku usmjerenom na stabilizaciju rožnjače kada je takav postupak potreban.

Cross linking rožnjače

Cross linking rožnjače može se razmatrati kod pacijenata kod kojih je dokumentovana ili vjerovatna progresija i kod kojih nalaz rožnjače dopušta proceduru. Cilj je povećati čvrstoću rožnjače i smanjiti rizik daljeg pogoršavanja oblika, a ne obećati bolji vid ili uklanjanje dioptrije.

Odluka se zasniva na dobi, ponovljenim mjerenjima, debljini i obliku rožnjače i drugim nalazima. Cross linking se zato ne određuje samo prema tome da li osoba ima keratokonus, nego prema tome da li postoji razlog da se bolest aktivno stabilizuje.

Intrastromalni prstenovi

Intrastromalni prstenovi mogu odgovarati odabranim pacijentima kod kojih promjena geometrije rožnjače može poboljšati funkcionalnu korekciju. Njihova uloga je da utiču na oblik rožnjače, ali ne predstavljaju univerzalno rješenje niti znače da je keratokonus uklonjen.

Oftalmolog procjenjuje da li anatomija rožnjače i kvalitet vida opravdavaju ovu opciju i kako se ona uklapa u širi plan. Kod nekoga je prioritet prvo procijeniti progresiju, dok kod drugoga glavni problem ostaje optički kvalitet vida uprkos drugim oblicima korekcije.

Keratoplastika

Keratoplastika, odnosno transplantacija rožnjače, razmatra se kod uznapredovalog keratokonusa kada postoje izraženi ožiljci, značajno smanjen vid ili kada druga korekcija ne daje zadovoljavajuću funkciju. To nije prvi korak za većinu pacijenata i odluka se donosi tek nakon procjene drugih mogućnosti.

Cilj transplantacije je zamijeniti dio ili cijelu oboljelu rožnjaču odgovarajućim donorskim tkivom kada je to medicinski potrebno. Vrsta zahvata i očekivanja zavise od konkretnog nalaza, pa se keratoplastika ne može planirati samo prema stepenu dioptrije ili starosti pacijenta.

Da li se rožnjača regeneriše

Kod keratokonusa ne postoji dokazani prirodni lijek, suplement, vježba ili kap koja može vratiti istanjenu i nepravilno oblikovanu rožnjaču u prvobitni oblik. Prirodno liječenje zato ne treba koristiti kao zamjenu za praćenje rožnjače ili za medicinski postupak kada pregled pokaže da je on potreban.

To ne znači da pacijent nema nikakvu ulogu u zaštiti očiju. Najvažnija navika koju sami možete da kontrolišete je da ne trljate oči. Ako imate alergijski svrab ili hroničnu iritaciju, razgovarajte sa ljekarom o načinu da se tegobe drže pod kontrolom kako biste smanjili potrebu za trljanjem.

Uravnotežena ishrana i opšta briga o zdravlju imaju smisla za cjelokupno zdravlje, ali nisu terapija koja mijenja oblik rožnjače. Dodaci ishrani ili kućne metode ne treba da odlože kontrolu ako se dioptrija mijenja, vid slabi ili prethodna mjerenja ukazuju na progresiju.

Koliko keratokonus može oštetiti vid?

Uznapredovali keratokonus može ozbiljno smanjiti kvalitet vida, posebno kada se razviju izražena nepravilnost, ožiljci ili se vid više ne može dovoljno korigovati naočarama i sočivima. Ipak, dijagnozu ne treba izjednačavati sa neizbježnim gubitkom vida. Praćenje omogućava da se promjene uoče i da se odgovarajuće opcije razmotre na vrijeme.

Kako izgleda oporavak poslije cross linkinga?

Poslije cross linkinga mogu se javiti nelagoda, peckanje, osjetljivost na svjetlost i zamućen vid, naročito u prvim danima. Vid se zatim postepeno stabilizuje, ali tempo nije jednak kod svih pacijenata i zavisi od načina izvođenja procedure, površine rožnjače i individualnog odgovora.

Kontrole služe da se prati zarastanje i kasnije procijeni stabilnost rožnjače. Ne treba unaprijed očekivati da će cross linking odmah poboljšati vid, jer je njegova osnovna uloga usmjerena na stabilizaciju stanja, dok se optička korekcija nakon oporavka procjenjuje zasebno.

U Medico Laseru u Banjoj Luci procjena keratokonusa počinje oftalmološkim pregledom i mjerenjima rožnjače, a po potrebi se planiraju dalje kontrole ili razgovor o liječenju. Širi pregled naših usluga možete pronaći u okviru oftalmologije. Medico Laser se nalazi na adresi Mladena Stojanovića 121a, 78000 Banja Luka. Za informacije pozovite +387 (51) 318 600.

Šta je keratokonus jednostavno objašnjeno?

Keratokonus je stanje u kojem rožnjača postaje tanja i nepravilnije zakrivljena, pa svjetlost više ne fokusira pravilno. Zbog toga vid može biti zamućen ili iskrivljen, a dioptrija se može češće mijenjati. Tok nije isti kod svakoga i procjenjuje se pregledom i mjerenjima rožnjače.

Koji su najčešći simptomi keratokonusa?

Najčešći simptomi su zamućen ili iskrivljen vid, česte promjene dioptrije, sve slabija korekcija običnim naočarama, odsjaj i monokularne dvoslike ili više kontura oko predmeta. Ovi simptomi nisu dovoljni za samodijagnozu, pa je za potvrdu potrebna procjena rožnjače i poređenje mjerenja kroz vrijeme.

Kako se keratokonus dijagnostikuje?

Dijagnoza se zasniva na oftalmološkom pregledu, procjeni refrakcije i mjerenju oblika i debljine rožnjače. Kornealna topografija pomaže da se napravi mapa zakrivljenosti i uoče obrasci tipični za keratokonus. Za praćenje je važno porediti nalaze kroz vrijeme, a ne oslanjati se samo na jedno mjerenje.

Da li keratokonus napreduje i može li se usporiti?

Keratokonus ne napreduje istom brzinom kod svih pacijenata. Kod mlađih se često prati pažljivije jer promjene mogu biti brže. Ako ponovljena mjerenja pokažu progresiju i nalaz dopušta proceduru, cross linking se može razmatrati sa ciljem jačanja rožnjače i smanjenja rizika daljeg napredovanja.

Šta je cross linking rožnjače i kome se preporučuje?

Cross linking je postupak čiji je cilj povećati čvrstoću rožnjače i smanjiti rizik daljeg napredovanja keratokonusa. Najčešće se razmatra kada mjerenja pokazuju progresiju ili postoji vjerovatna progresija, a nalaz rožnjače dopušta proceduru. Ne garantuje poboljšanje vida i ne zamjenjuje potrebnu optičku korekciju.

Da li kontaktna sočiva liječe keratokonus?

Kontaktna sočiva prvenstveno koriguju vid i mogu poboljšati kvalitet slike kada naočare više nisu dovoljne. Tvrda gas-propusna i skleralna sočiva mogu biti korisna kod nepravilne rožnjače. Sama sočiva ne zaustavljaju dokazanu progresiju, pa su praćenje i procjena stabilnosti i dalje potrebni.

Da li se keratokonus može liječiti prirodnim putem?

Ne postoji dokazani prirodni lijek, suplement, vježba ili kap koja može vratiti rožnjaču u normalan oblik ili zamijeniti medicinsko praćenje. Korisno je izbjegavati trljanje očiju i liječiti alergijske ili iritativne tegobe prema savjetu ljekara, jer trljanje može biti povezano sa napredovanjem keratokonusa.

Da li trljanje očiju može pogoršati keratokonus?

Učestalo i snažno trljanje očiju povezuje se sa keratokonusom i njegovom progresijom, pa ga treba izbjegavati. Ako vas oči često svrbe zbog alergije ili iritacije, korisno je rješavati razlog svraba uz ljekara. Prestanak trljanja ne vraća postojeći oblik rožnjače, ali uklanja faktor na koji možete sami uticati.

Može li keratokonus dovesti do sljepoće?

Uznapredovali keratokonus može znatno smanjiti kvalitet vida, posebno kada postoje izražene nepravilnosti ili ožiljci rožnjače. Ipak, dijagnoza ne znači neizbježan gubitak vida. Redovne kontrole omogućavaju da se promjene uoče i da se optička korekcija ili druge mogućnosti liječenja razmotre prema nalazu.

Kada je potrebna transplantacija rožnjače?

Transplantacija rožnjače, odnosno keratoplastika, razmatra se kod uznapredovalih slučajeva kada postoje izraženi ožiljci, značajno smanjen vid ili kada kontaktna sočiva i druge mogućnosti više ne daju dovoljnu funkcionalnu korekciju. Odluka je individualna i ne zasniva se samo na dioptriji ili starosti pacijenta.