Glaukom (simptomi, uzroci i liječenje)

Šta je glaukom?

Glaukom nije jedna jedina bolest, nego grupa bolesti koje oštećuju vidni živac. Vidni živac prenosi informacije iz oka prema mozgu, i kada se jednom ošteti, taj gubitak vida se ne može jednostavno vratiti. Zbog toga je glaukom stanje koje traži ozbiljan, dugoročan i disciplinovan pristup. Kod mnogih ljudi glaukom je povezan sa povišenim očnim pritiskom, odnosno povišenim intraokularnim tlakom. Ipak, važno je da znate da glaukom nije isto što i svaki visok očni pritisak. Neki ljudi imaju povišen očni pritisak godinama, a da još nemaju glaukom. S druge strane, kod nekih osoba oštećenje vidnog živca može nastati iako je očni pritisak u granicama koje se često smatraju normalnim. Zato se glaukom ne potvrđuje samo jednim mjerenjem pritiska, nego kompletnim pregledom oka i živca.

Ako želite da to pojednostavite, najvažnije je da zapamtite sljedeće: glaukom znači rizik za vidni živac i periferni vid, a ne samo “povišenu brojku” na nalazu očnog pritiska. Zato je pregled mnogo važniji od samostalnog tumačenja jednog rezultata.

‍

{{button}}

‍

‍Da li je glaukom isto što i povišen očni pritisak?‍

Nije. Povišen očni pritisak, očni tlak ili intraokularni tlak znači da je pritisak unutar oka viši nego što bi bilo poželjno za to oko. Ali glaukom podrazumijeva oštećenje vidnog živca i funkcionalne promjene koje se mogu pratiti pregledom očnog živca, OCT-om i vidnim poljem. Normalne vrijednosti očnog pritiska se često navode u rasponu od oko 10 do 21 mmHg, ali ni ta granica nije apsolutna za svaku osobu. Neko može imati pritisak iznad tog raspona bez jasnog oštećenja živca, dok kod druge osobe glaukom može napredovati i uz “normalne”vrijednosti. Zato se ne liječi samo broj, nego ukupno stanje oka i procijenjeni rizik za oštećenje vida. Ako vam je nekada rečeno da imate povišen očni pritisak, to ne znači automatski da imate glaukom. Ali znači da to stanje ne treba ignorisati i da su kontrole važne.

Koji su simptomi glaukoma?

Kod najčešćeg oblika, glaukoma otvorenog ugla, simptomi u početku vrlo često ne postoje. Upravo to je razlog zbog kojeg bolest može napredovati tiho, bez bola i bez velikih smetnji, dok periferni vid postepeno slabi. Kasnije se mogu javiti suženje vidnog polja, osjećaj da slabije primjećujete šta se dešava sa strane, spoticanje, nesigurnost pri hodu ili vožnji i slabija prostorna orijentacija.

‍Simptomi glaukoma otvorenog ugla

‍Ako imate glaukom otvorenog ugla, moguće je da dugo ne osjetite ništa posebno. Vremenom se mogu javiti: postepeni gubitak bočnog i perifernog vida, teže snalaženje u prostoru, osjećaj da “ne vidite sa strane” kao ranije, a kasnije i značajniji pad vida. Problem je u tome što se ove promjene javljaju polako, pa ih je lako pripisati umoru, godinama ili nekoj drugoj dioptrijskoj smetnji. Zato redovan pregled često otkriva glaukom prije nego što ga sami primijetite.

‍Simptomi akutnog glaukoma zatvorenog ugla

‍Za razliku od otvorenog ugla, akutni glaukom zatvorenog ugla može dati nagle i jake simptome. To je hitno stanje koje ne treba odlagati. Mogu se javiti: jaka bol u oku, crvenilo oka, naglo zamagljenje vida, haloi ili dugine boje oko izvora svjetla, glavobolja, mučnina i povraćanje. Ako imate ovakvu kombinaciju simptoma, potrebno je hitno javiti se oftalmologu. Bez brzog liječenja, akutni porast očnog pritiska može brzo ugroziti vid.

‍

‍

Da li glaukom može postojati bez simptoma?

Može, i upravo je to jedan od najvećih problema ove bolesti. Rani simptomi često uopšte ne postoje, a promjene se u početku mogu otkriti samo pregledom. Kod glaukoma otvorenog ugla to je posebno tipično. Zato nije dovoljno čekati da se pojavi bol ili nagli pad vida. Ako imate porodičnu istoriju glaukoma, povišen očni pritisak, dijabetes, visoku kratkovidnost ili ste starije životne dobi, preventivni pregled može biti važniji nego što mislite.

Uzroci glaukoma i faktori rizika

Glaukom najčešće nastaje kada tečnost u oku ne otiče dovoljno efikasno, pa se pritisak povećava i vremenom opterećuje vidni živac. Ipak, nije svaki glaukom vezan isključivo za visok pritisak, pa se zato uvijek procjenjuje i stanje samog živca, vidnog polja i ostalih struktura oka. Veći rizik za razvoj glaukoma imate ako: ste stariji od 40 ili 50 godina imate roditelja, brata ili sestru sa glaukomom imate povišen očni pritisak imate visoku kratkovidnost ili dalekovidnost koristite steroide duže vrijeme imate dijabetes ili neka druga sistemska oboljenja imate tanju rožnjaču ili druge anatomske predispozicije oka Kod nekih oblika postoje i sekundarni uzroci, kao što su povrede oka, upale, vaskularni poremećaji ilidruga očna stanja. Zato se kod glaukoma ne traži samo jedan uzrok, nego seprocjenjuje ukupan profil rizika.

Koje vrste glaukoma postoje?

Najčešći je glaukom otvorenog ugla. To je oblik koji obično napreduje sporo i dugo bez simptoma. Kod njega je odvod tečnosti iz oka oslabljen, ali ne dolazi do naglog “zaključavanja” komornog ugla. Drugi važan oblik je glaukom zatvorenog ugla. On može biti hroničan, ali i akutan. Akutni napad zatvorenog ugla predstavlja hitno stanje, jer se očni pritisak može naglo povećati i izazvati jake simptome. Postoje i drugi oblici, kao što su: normal-tension glaukom, kada oštećenje postoji i uz očni pritisak koji nije izrazito visok, sekundarni glaukom - kada je povezan sa drugim bolestima ili povredama kongenitalni glaukom, koji se javlja kod djece. Za vas je najvažnije da ne pokušavate sami “pogoditi tip”, nego da pregled odredi o kojoj se vrsti radi i koliko je aktivna bolest.

‍

‍

Šta znači visok očni pritisak i koje su normalne vrijednosti?

Visok očni pritisak znači da je pritisak unutar oka viši nego što je poželjno. Ali ta procjena nikada ne ide odvojeno od pregleda vidnog živca, rožnjače i drugih dijagnostičkih nalaza. Čak i kada je očni pritisak samo blago povišen, to može imati drugačiji značaj kod osobe sa tankom rožnjačom, porodičnom istorijom glaukoma ili sumnjivim OCT nalazom.

Ako vas zanima koje su normalne vrijednosti očnog pritiska / koji je normalan očni tlak, najčešće ćete naići na raspon od 10 do 21 mmHg. To jeste često citiran okvir, ali on nije dovoljan da biste sami zaključili da je sve u redu. Ono što je za jedno oko prihvatljivo, za drugo može biti previsoko. Zato povišen očni pritisak treba posmatrati kao signal za ozbiljniju procjenu, a ne kao konačnu dijagnozu sam po sebi.

Kako se mjeri očni pritisak i kako izgleda pregled za glaukom?

Mjerenje očnog pritiska najčešće se radi tonometrijom. To je važan dio pregleda, ali nije jedini. Sama provjera očnog pritiska nije dovoljna da se otkrije glaukom i za sigurnu dijagnozu potreban je kompletan pregled oka. Kod sumnje na glaukom pregled obično uključuje kombinaciju više nalaza, kao što su:

• mjerenje očnog pritiska  
• pregled očnog živca  
• OCT očnog živca  
• pregled vidnog polja  
• gonioskopija  
• pahimetrija
• po potrebi ultrazvuk i druge dopunske metode

‍

‍Zašto su ove pretrage važne?

‍OCT očnog živca pomaže da se procijeni struktura vlakana vidnog živca i mrežnjače. Vidno polje pokazuje da li postoje funkcionalni ispadi u perifernom vidu. Gonioskopija služi da se procijeni komorni ugao, odnosno način na koji tečnost otiče iz oka. Pahimetrija mjeri debljinu rožnjače, što može biti važno za tumačenje očnog pritiska. Tek kada se svi ovi podaci povežu, dobija se jasnija slika da li je riječ o glaukomu, očnoj hipertenziji ili povećanom riziku koji tek treba pratiti.