Stres Eho Kardiografija Banja Luka – Eho Srca pod Opterećenjem

Stres eho kardiografija se često preporučuje:

- pacijentima sa sumnjom na koronarnu bolest srca
- osobama koje imaju bol u grudima, ali nejasne ili granične nalaze drugih testova
- pacijentima sa već potvrđenom koronarnom bolešću, radi praćenja efekta terapije
- osobama nakon ugradnje stenta ili bypass operacije, radi procjene prohodnosti stenta ili bajpasa
- pacijentima koji treba da se pripreme za veće hirurške zahvate ili intenzivne fizičke napore – procjena koliko opterećenje srce bezbjedno podnosi.

Stres ehokardiografija tako postaje ključan dio procjene kardiovaskularnog rizika i planiranja daljeg liječenja.

Priprema za stres Eho kardiografiju

Prije nego što se uradi stres Eho kardiografija, dobićete jasna uputstva od kardiološkog tima Medico Laser centra. Uobičajeno: dolazite u udobnoj odjeći i obući pogodnoj za hodanje ili vožnju bicikla, preporučuje se da ne jedete obilan obrok neposredno prije testa, u dogovoru s ljekarom možete dobiti uputstva u vezi sa terapijom – npr. da li treba privremeno prilagoditi neke lijekove (posebno beta-blokatore). Sve ove odluke se donose individualno, isključivo od od odluke koju donosi kardiolog, zavisno od vašeg zdravstvenog stanja, nalaza i anamneze.

‍Tok pregleda – korak po korak

‍Stres ehokardiografski test u Medico Laser centru obično teče ovim redoslijedom:

‍Dolazak i priprema u ambulanti
Nakon prijave, ulazite u kardiološku ambulantu. Osoblje vam pomaže da se pripremite: skidate odjeću do pojasa, na grudni koš se postavljaju EKG elektrode, na ruku se stavlja manžetna za mjerenje krvnog pritiska.

‍Eho srca u mirovanju
Prvo se radi standardni eho srca – ultrazvuk srca dok ste u mirovanju, ležeći na lijevom boku. Kardiolog posmatra: strukturu srca, rad srčanog mišića, zaliske i protok krvi u mirnim uslovima.

‍Test pod opterećenjem (stres faza)
Zatim slijedi test srca pod opterećenjem: najčešće apliciramo lijek, takozvani farmakoliški stres ehokardiografski test, kojim uzrokujemo opterećenje srca, tokom cijelog testa se prati EKG, krvni pritisak i simptomi. Cilj je da se postigne određeni stepen opterećenja (ciljna frekvencija srca), ali test se prekida: ako se jave jasni znakovi ishemije, ako simptomi i EKG promjene postanu značajni, ili ako pacijent ne može dalje da vježba.

‍Ehokardiogram srca pod opterećenjem
Kada je srce u stresu (ili neposredno nakon završetka opterećenja), odmah se ponovo radi ehokardiogram / eho srca. Kardiolog sada upoređuje: kako se srčani mišić kreće u mirovanju, kako se kreće pri opterećenju. Ako određeni segment srčanog mišića počne slabije da se kontrahuje pri naporu – to može značiti da taj dio srca ne dobija dovoljno krvi zbog suženja koronarne arterije.

‍Faza oporavka i završni razgovor
Nakon zaustavljanja testa, kratko se prati oporavak pulsa i pritiska. Kardiolog zatim: pregleda snimljene slike koje je napravio eho srca, poredi nalaze u mirovanju i pod stresom, daje preliminarne utiske i dogovara dalje korake (pisani nalaz, kontrole, eventualna dodatna ispitivanja).

Za pacijente koji imaju nejasne simptome, kod kojih postoji veći broj faktora rizika za kardiovaskularnu bolest ovaj test je značajno bolja dijagnostička metoda kojom se mogu evaluirati i dodatni parametri rada srca.

Za pacijente koji ne mogu fizički da vježbaju (zbog ortopedskih, neuroloških ili drugih ograničenja), umjesto trake ili bicikla, može se sprovodi se farmakološki test opterećenja, tzv. dobutaminski stres Eho.

U tom slučaju: daje se lijek (npr. dobutamin) koji ubrzava rad srca i povećava potrebu za kisikom, ehokardiogram srca se snima u mirovanju i tokom farmakološkog stresa, princip je isti – traže se promjene u pokretljivosti srčanog mišića koje ukazuju na ishemiju. O tome da li je za vas pogodniji ergometrijski stres eho test (fizičko opterećenje) ili farmakološki stres test ponovo odlučuje kardiolog, individualno.

‍

Stres Eho kardiografija pruža kardiologu informacije koje se ne mogu uvijek dobiti iz pregleda u mirovanju. Konkretno, ovaj stres eho test: otkriva koliko je protok krvi kroz koronarne arterije, pokazuje da li se neki segmenti srčanog mišića kreću slabije ili kasne kada srce radi brže, pomaže da se procijeni koliko je raširena i koliko je značajna koronarna bolest srca, omogućava procjenu rezervne snage srca – koliko opterećenje srce može da podnese, daje informacije koje su važne za odluku o daljim koracima (nastavak medikamentne terapije, dodatne pretrage, potreba za koronarografijom i sl.).

Na osnovu rezultata koje nam pokaže stres Eho kardiografija, kardiolog može: razjasniti porijeklo bolova u grudima, razlikovati da li su tegobe više funkcionalne ili posljedica koronarne bolesti, bolje procijeniti rizik od budućih kardiovaskularnih događaja.